Neka svaki naš dan bude dan u smjeru usvajanja dobrih navika. Počnimo od najjednostavnijeg, hrane kojom hranimo svoje tijelo.
Hrana je prvenstveno gorivo za naš organizam, ali je ujedno i energija za svaku našu stanicu. Neka ta energija onda bude pozitivna i mirna.
Sigurno se pitate zašto je to uopće važno, hm…
Probat ću u što kraćim crtama pojasniti zašto je važno smireno i u miru jesti. Kao i svaka naša radnja, hranjenje je jedna od najosnovnijih i neophodnih radnji koje radimo kako bismo opstali. Moramo svoje tijelo hraniti, dati mu energiju za rad. Jednako kako je važno čime ga hranimo, tako je i važno na koji to način radimo: trpamo li hranu u sebe kao da smo kanta za smeće bez razmišljanja, samo da se nahranimo i krenemo dalje s našim danom ili to radimo u miru s punom pažnjom i uživanjem u svakome novom okusu.
Vrijeme za obrok
Kao prvo važno je odvojiti vrijeme za obrok, a i mjesto objedovanja. Ako možemo, naravno…Znam da je mnogima to teško ostvariti jer se nije lako ‘izolirati’ u uredu/radnom prostoru, ali i možda radimo takvu vrstu posla gdje najčešće jedemo onako, s nogu. Nema ništa loše u tome, možemo u miru jesti i s nogu, riječ je o samo o vašem stanju uma. Odvojite vrijeme u svojim mislim baš za taj čin. Umirite misli i uživajte u svakome zalogaju kao da je prvi. Razmišljate pritom kako svaki vaš zalogaj hrani svaku stanicu vašeg tijela i daje vam snagu za nastavak radnog dana.
Što nam naše tijelo poručuje
Osluškujmo svoje tijelo kada je zaista gladno (kruljenje u želucu, manjak energije i sl.) odnosno kada je sito. Što to ustvari znači? To znači da ne jedemo ako nismo gladni samo zato jer je ‘vrijeme ručka’, ako drugi oko nas jedu, ako nam je dosadno ili ako se osjećamo tužno ili usamljeno – znači da jedenje nije potaknuto nekim emocionalnim stanjem ili emocijom ili smo možda samo žedni (u tom slučaju dobro je popiti čašu vode kako bismo utažili žeđ, a i dobar je uvod u obrok koji slijedi). Suprotno od prethodnog, prestanimo jesti kada osjetimo sitost i tako spriječimo nepotrebno prejedanje. Tijelo zapravo šalje signal sitosti otprilike 20 minuta nakon mozga, zbog čega se često nesvjesno prejedamo. To možemo spriječiti ako usporimo, jedemo lagano i omogućimo našem tijelu da čuje potrebne signale koliko nam je zaista količine hrane potrebno za sitost, na vrijeme.
Prehranjujemo li samo svoje tijelo ili ga zaista hranimo
Probajmo osvjestiti kakvu hranu biramo. Jedemo li hranu koja hrani naše trenutno emocionalno stanje i uglavnom nije zdrava za nas (pržena hrana prepuna soli, aditiva i masti, previše šećera i sl.) samo da se nahranimo, zadovoljimo taj osjećaj gladi i krenemo dalje i koja nakon jedenja vrlo često izaziva osjećaj krivnje i iscrpljenosti, pospanosti ili biramo hranu koja hrani naše tijelo i um, puni naš organizam hranjivim tvarima te omogućuje da neometano nastavimo s našim danom s lakoćom, svježinom u tijelu i umu. Vjerujem da niti jedna osoba na ovome svijetu ne želi svoje tijelo puniti lošom i nezdravom hranom, onom koja deblja, koja ostavlja gorak osjećaj krivnje nakon jedenja te ne daje nam svježinu i energiju da krenemo dalje s našim obavezama. Baš iz tog razloga smatram da je potrebno naučiti koju hranu trebamo birati kako bismo živjeli zdravo, sretno i zadovoljno. Nije to komplicirano niti teško, ne morate biti nutricionist niti doktor, a informacije su zaista dostupne. To je i glavni motiv zašto pišem ovaj blog. Jako mi je važno da barem na ovaj način svatko tko pročita jedan moj tekst krene na put istraživanja i spoznaje što to našem tijelu treba, a što ne, kako bi ono bilo zdravo, zadovoljno i nahranjeno.
Samo jesti
Je li jedemo i uz to radimo još dvije do tri druge radnje ili kada jedemo, to je jedino što radimo u tom trenutku. Da, znam svi smo zauzeti, nemamo vremena i pokušavamo uhvatiti korak s brzim tempom života no postoje nacije (npr. Talijani, Francuzi i dr.) koje u tome uspjevaju, u tom laganom jedenju, uživanju u obroku bez da uz to obavljaju još nekoliko usporednih radnji. Istina, da, oni imaju takvu i kulturu objednovanja no zar nisu u pravu? Zar ne bi naš obrok trebao biti mjesto okupljanja, uživanja, guštanja u finoj i zdravoj hrani te mjesto susreta, razmjene trenutnih događanja? Ja bih se složila da da…Probajmo već prilikom sljedećeg obroka baš objedovati, bez gledanja u mobitel, čitanja mailova, poruka ili razmišljanja o tome što već sljedeće morate učiniti u danu. Pokušajmo samo JESTI…dajući svojoj hrani i ovome ritualu punu vašu pažnju. Uživajući u svakom novom okusu ili mirisu koji primijetite prilikom žvakanja ili novog zalogaja. Garantiram vam da ćete osjetiti očaravajući mir u tom činu, a i tijekom takvog načina jedenja, rekla bih ispravnog, dulje ćete žvakati i time učiniti veliku uslugu svojem tijelu. Temeljito žvakanje smanjuje količinu progutanog zraka kada brzo jedemo. Jeste li znali da 80% crijevnih plinova nije ništa drugo nego progutan zrak prilikom brzog i halapljivog jedenja. Još jedna zanimljiva činjenica je i da probava počinje u našim ustima jer slina već tu počinje razgrađivati hranu i pripremati ju za sljedeći korak u želucu što time olakšava cjelokupnu probavu jednog obroka.
Doručkuj kao kralj…
Sigurno smo svi već čuli onu izreku – doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao prosjak? To je vrlo stara i jako poučna izreka koja vrijedi i danas. Ako malo bolje promislimo i zamislimo se nad njome vidjet ćemo da je uvijek važno dobro dokučkovati i dati našem tijelu onaj prvi nalet energije za sve izazove koji nas čekaju u danu. Ručak bi trebao biti lagan, ali opet dovoljno hranjiv dok bi večera trebala biti izrazito lagana ako čak i ne preskočena. Kada bismo tako planirali svoje obroke, vjerujte mi da ne bismo imali problema s prejedanjem niti s viškom kilograma. Izrazito je zdravo ne večerati, za odrasle osobe, odnosno ne jesti barem 3 sata prije počinka jer tako dajemo svojem organizmu priliku da se odmori i da regnerira sve stanice koje treba te počisti toksine. Ako ga opterečujemo s probavom cijele noći zakinuli smo svoje tijelo da se obnovi, da nas održava zdravima, svježima i da nemamo osjećaj težine nakon ustajanja sljedeći dan. Kako i nama, i našem tijelu katkad treba malo odmora od svakodnevnog rada pa hajdemo mu dati tu opciju. Probajmo izdržati tjedan dana bez večere ili neka vaša večera bude lagana, poput salate ili par voćki, rezultati neće izostati.
Sastojci:
– klice soje
– svježi, mladi špinat
– salatni krastavac
– kupovna mješavina quinoe, chia sjemenki i heljde
– goji bobice
– bućine sjemenke
– edamame
– grill tofu
